Deset pitanja i odgovora o glavobolji koje trebamo imati u glavi | Prof. dr. sc. Ervina Bilić, prim. dr. med.
1. Treba li glavobolju trpjeti?
Bol je s evolucijskog i biološkog stajališta važan obrambeni i prilagodbeni mehanizam, i upravo je osjet boli i mogućnost reakcije na njega jedno od biologijskih mjerila razvijenosti nekog organizma. Navedeno se, prije svega, odnosi na boli koje upozoravaju na moguću ugrozu za organizam. No, iskustveno znamo da postoje boli, najčešće ponavljajućeg obrasca, koje nas mogu povremeno pratiti duže vrijeme, pa i desetljećima, a da nisu nužno povezane s nekom ugrozom za organizam.
Glavobolja je jedna od takvih boli, bol koja nije nužno znak nekog ugrožavajućeg stanja.
U općoj populaciji se najčešće srećemo s tenzijskom glavoboljom i migrenom.
Te dvije vrste glavobolje, uz neke značajno rjeđe oblike glavobolja, pripadaju skupini primarnih glavobolja.
Pojam primarna glavobolja pretpostavlja da u osobe koja ima glavobolju ne nalazimo strukturalna oštećenja živčanog sustava u podlozi glavobolje. Ako je glavobolja sličnog oblika i distribucije, prepoznatljivog obrasca pojavljivanja, prisutna godinama, samoliječenje, odnosno uzimanje analgetika, je od iznimnog značaja.
U takvim slučajevima je iznimno važno, bez obzira radi li se o tenzijskoj glavobolji ili migreni, lijekove protiv boli uzeti:
- dovoljno rano,
- u dovoljnoj dozi i
- dovoljno dugo,
odnosno onako kako je dogovoreno s nadležnim liječnikom.
2. Koje lijekove možemo sami uzeti za glavobolju?
U samostalnoj odluci za liječenje glavobolje, odnosno uzimanje lijeka, lijekove dijelimo u dvije kategorije:
- nesteroidni protuupalni lijekovi i paracetamol (tzv. obični lijekovi za bol koji se nerijetko nalaze u kućnim apotekama, ili ih zatražimo od kolega ako nas nešto boli)
- specifični lijekovi za migrenu koji su preporučeni od strane neurologa usko educiranog za bol i glavobolje
U obje kategorije lijekovi se mogu uzimati u dogovoru s liječnikom i/ili ljekarnikom ovisno i učestalosti glavobolje, no lijekovi se uzimaju i samostalno, odnosno u slučaju pojave glavobolje.
Lijekove iz obje skupine možemo i trebamo uzeti odmah na početku glavobolje.
3. Koja glavobolja nije “obična” glavobolja?
U ovom pitanju je sadržan i odgovor: neobična glavobolja, glavobolja “kao nikada dosada”, glavobolja koja je iznimno jaka, glavobolja udružena s neurološkim deficitom, visokom temperaturom, mučninom ili bilo kojim drugim pridruženim simptomom – predstavlja razlog za posjetiti liječnika.
Ako je glavobolja jačinom, oblikom i provokacijskim čimbenicima bez promjene, i nepromijenjenog obrasca godinama – uglavnom nema prostora za zabrinutost i osoba može samostalno uzeti lijekove protiv boli.
4. Imaju li hormoni veze s glavoboljom?
Hormoni, posebice hormonske promjene u osoba ženskog spola mogu u osoba koje imaju konstitucijsku predispoziciju biti okidač za pojavu glavobolje. Strogih pravila nema, no glavobolja, posebice migrenskog tipa, povezuje se s danima prije mjesečnice, početkom mjesečnice, početnim dijelom trudnoće i sl.
No, glavobolja se može povezati i s drugim hormonima, poput hormona štitnjače, inzulinskom rezistencijom, razinama testosterona i dr.
Također, uzimanje hormonskih lijekova (oralna kontracepcija, hormonsko nadomjesno liječenje) može mijenjati učestalost i oblik prethodno prisutne glavobolje.
Važno je napomenuti i da uzimanje oralne kontracepcije može biti i uzrok po život opasnih stanja, odnosno tromboze krvnih žila u mozgu te u slučaju pojave jake glavobolje u ovim slučajevima treba zatražiti liječničku pomoć.
5. Utječe li prehrana na glavobolju?
Većina osoba koje duži niz godina imaju glavobolju iskustveno mogu prepoznati povezanost uzimanja nekih oblika hrane i glavobolje, što je posebno izraženo u osoba s migrenom.
Najčešći “krivci” za glavobolju su crno vino, čokolada, neki oblici sireva, neki jaki začini i sl.
No, optimalna prehrana je prepoznata i kao oblik multimodalnog liječenja glavobolje, pa tako znamo da uzimanje hrane bogate vitaminom C i dobrim masnoćama, lisnato povrće, mahunarke, avokado, banane ili tuna, mogu biti vrlo korisne.
Također, redovito uzimanje obroka, izbjegavanje hipoglikemije i obroka bogatih jednostavnim ugljikohidratima (slatkiši) važni su za sveobuhvatan pristup liječenju glavobolje.
6. Je li uzimanje tekućine povezano s glavoboljom?
Dehidracija, odnosno nedovoljno uzimanje tekućine, jedan je od čestih uzroka glavobolje, pri čemu čak i blaga dehidracija može uzrokovati glavobolju.
Ako imamo na umu da je voda važan dio našeg tijela te da čini 85% mase mozga, ne čudi da manjak ovako važnog spoja može uzrokovati glavobolju.
Glavobolja uslijed dehidracije nije prepoznata kao zaseban entitet u okviru klasifikacije glavobolja, no poznato je da se svi oblici glavobolje, pa i migrena, mogu pogoršati ako je osoba u stanju dehidracije.
Navedeno se viđa u ljetnim mjesecima, ali i tijekom zimskih mjeseci kada ljudi zbog opterećenosti poslom, školskim obvezama i dr. ne uzimaju dovoljno tekućine.
7. Je li glavobolja važna u drugim medicinskim stanjima?
Glavobolja prati mnoga bolesna stanja, od čestih respiratornih viroza, metaboličkih poremećaja, drugih upala, poremećaja u prehrani (restrikcija ili adipozitet), manjka niza vitamina i oligoelemenata, a prisutna je o kao dio kliničke slike mnogih autoimunih bolesti i dr.
Ilustracije radi, glavobolja može biti jedan od prvih znakova manjka vitamina D, vitamina B12, cinka.
S druge strane, pretjerani unos selena ili bakra može uzrokovati glavobolju i pojačati od ranije prisutnu migrenu.
Zanimljivi su podatci za melatonin, prema nekim istraživanjima suvišak melatonina može uzrokovati glavobolju, no melatonin se koristi i u liječenju glavobolje na način da doprinosi stabilizaciji bioritmova i regulaciji sna.
8. Utječe li rad na računalu na glavobolju?
Vrijeme provedeno u radu na računalu u nekih osoba može uzrokovati glavobolju, ili povećati trajanje i učestalost od ranije prisutnih glavobolja.
Korištenje posebnih naočala za rad na računalu, korigiranje refraktorne anomalije (slabovidnost) adekvatnim naočalama s dioptrijom, vlaženje očiju umjetnim suzama, redoviti odmori i drugo mogu velikim dijelom umanjiti negativan učinak rada na računalu na pojavnost glavobolje.
Prilikom odmaranja od radu na računalu optimalno bi bilo pogled uputiti u daljinu, izaći na svjež zrak i popiti tekućinu.
Naime, ponekad je teško odvojiti rad na računalu u užem smislu od činjenice da se za vrijeme rada na računalu nalazimo i zatvorenom, često umjetno klimatiziranom prostoru.
Dodatni potencijalni uzrok glavobolje u osoba koje rade na računalu je ergonomski i vezan je uz način sjedenja, visinu radnog stola, položaj i opterećenje vrata za vrijeme rada.
9. Treba li zbog glavobolje pregledati oči?
Slabovidnost, odnosno neka neprepoznata refrakterna anomalija (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam), ali i poremećaji binokularnog ili stereovida, jedni su od češćih uzroka glavobolje.
Slabovidnost može pogoršati sve oblike primarnih glavobolja. No, glavobolja može biti i vodeći znak slabovidnosti, posebice u mlađih osoba koje su dalekovidne (hipermetropi), odnosno u osoba koje akomodacijom (napinjanjem očnih mišića) kompenziraju slabovidnost.
Takva dugotrajna naprezanja mogu uzrokovati glavobolju. Važno je napomenuti i da povećan očni tlak (glaukom) može biti jedan od uzroka glavobolje.
Zaključno možemo reći da je cjeloviti oftalmološki pregled neizostavan u multidisciplinarnom pristupu liječenju glavobolje.
10. Utječe li glavobolja na bavljenje tjelesnom aktivnošću?
Povezanost glavobolje i tjelesne aktivnosti može biti dvosmjerna. Fizička aktivnost može provocirati glavobolju na način da nagla, jaka fizička aktivnost, pospješuje naglo otpuštanje neuropeptida (engl. calcitonin gene-related peptide) i nagle promjene u metabolizmu laktata.
Značajno je češća povezanost u drugom smjeru, kada bavljenje tjelesnom aktivnošću pomaže u liječenju glavobolje, i ona se ostvaruje lučenjem endokanabinoida, beta endorfina, neuralnih faktora rasta i dr.
Redovito bavljenje aerobnom aktivnosti (trčanje, brzo hodanje na svježem zraku, ples, i dr.) mogu imati profilaktički utjecaj na glavobolju, pa čak i na teže oblike migrene.
Zanimljivo je da je ovaj povoljan učinak aerobnog vježbanja na svježem zraku posebice vidljiv u slučaju kada se ta aktivnost obavlja na danjem svjetlu.
Prof. dr. sc. Ervina Bilić, prim. dr. med.,
specijalist neurolog, uži specijalist za područje neuromuskularnih bolesti
Predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju,
